Želite potpuno ludu i urnebesno smiješnu, ali ne i banalnu priču? U tom slučaju za vas je roman švedskog novinara i pisca Jonasa Jonasona  “Stogodišnjak koji je iskočio kroz prozor i nestao” (izdanje BTC Šahinpašić, Sarajevo 2014). Ubrzo nakon objavljivanja ova knjiga je dostigla status najčitanije knjige u Švedskoj, a u međuvremenu je prevedena na više od trideset jezika i prodana u tri miliona primjeraka.

Priča je to o Alanu Karlsonu, vedrom starcu koji pri kraju svog burnog života provodi dane u domu za stara lica u Malmcepingu, ali… Na dan stotog rođendana priprema se proslava u njegovu čast, koju treba da svojim prisustvom uveličaju gradonačelnik i mediji. Međutim, Alana ne interesuje njihova posjeta, i on još uvek dobrog zdravstvenog stanja i vedra duha, iznenada odlučuje da iskoči kroz prozor i napusti dom.  Na autobuskoj stanici sreće jednog „čudnog, nevaspitanog i prilično zapuštenog mladića masne plave kose“ koji od njega traži da mu pričuva kofer pošto ga je zadesila nužda i „pod hitno mora u WC“. Alen pristaje, ali u tom momentu stiže autobus i on odlučuje da ponese i tuđi kofer koji, srećom ima točkove, pa čak i stogodišnjak može da ga vuče. Malo presvlake neće biti na odmet, razmišlja Alen ni ne sluteći da se u koferu nalazi 50 miliona kruna, od ilegalne prodaje droge… I sad, odjednom, za Alenom nisu samo policija i mediji, već i švedska mafija. Međutim, Alenu ne pada na pamet da vrati milione i da se smerno vrati u dom. Nikako! I tako počinje njegovo avanturističko putovanje.

Kako se klupko događaja zamotava tako se odmotava život Alana Karlsona, koji se, kako se ispostavilo, u pravo vrijeme nalazio na mjestima na kojima se rješavala budućnost Evrope i svijeta.  Počevši kao stučnjak za eksploziv, vremenom menjajući brojna boravišta, imaće učešća i u postupku razvoja i primene atomske bombe, i biće u prilici da sreće mnoge ličnosti koje su obilježile dvadeseti vijek poput Staljina, Čerčila, Trumana, Franka, De Gola… Čitanje ove knjige omogućit će vam duhovit osvrt na istoriju i politiku dvadesetog vijeka, ali i na bitne životne vrijednosti, poput topline i otvorenosti koje unosimo u susretu sa drugim ljudima.